Neispravljanje dječjeg govora

Objavio/la: Mali Svijet 12.05.2022.

Neispravljanje dječjeg govora


Zamislite situaciju u kojoj vam netko blizak kaže da danas ne izgledate dobro, niste se lijepo obukli i dotjerali te vas usporedi sa susjedom koja se obukla jako lijepo. Još ako to slušate svaki dan, sasvim je sigurno da će vaše samopouzdanje pasti, pogotovo ako to govori osoba koju jako volimo. Ista se situacija događa i s djetetovim govorom kada ga roditelji ispravljaju.

Dijete dugo vremena razvija svoj govor te je njegovo progovaranje do otprilike četvrtke godine po prirodi nesavršeno. Roditelji vrlo često na takav govor reagiraju kritično te počinju dijete ispravljati i tražiti od njega da ponovi ispravno. Ako kritiziramo dijete kada krivo izgovori neku riječ, rušimo njegovo samopouzdanje, pogotovo ako ga uspoređujemo sa bratom, sestrom, prijateljem ili rodbinom.

Rani dječji govor treba poticati, a ne ispravljati. Nakon što je dijete krivo izgovorilo neku riječ ili rečenicu, nemojte zahtjevati od njega da ponovi za vama ispravno. To će izazvati neželjena ponašanja kod djeteta, možda će početi izbjegavati govorne situacije. Ispravljanje može donijeti više štete nego koristi. Također, nemojte mu dati do znanja je njegov govor neispravan. Uloga roditelja u tome trenu je biti GOVORNI MODEL- uvijek govorite pravilno, bez tepanja, umanjenica (šumica umjesto šuma), zamjenjivanja glasova u riječima („Tunte moje majo“) ili uporabe nestandardnih riječi (npr. uheka). Kada je dijete krivo izgovorilo neku rečenicu, vi ponovite rečenicu nakon djeteta, ali u ispravnom obliku. Npr.:

Dijete: „To su konjovi.“

Roditelj: „Da, to su konji, vidi ove lijepe konje.“


Na taj način zadržat ćete djetetovo samopouzdanje, razviti pozitivan odnosu prema govoru i komunikaciji te dati svom djetetu dovoljno vremena da usavrši svoj govor. Potičite i ostalu rodbinu (bake, djedove, tete...) da na isti način proširuju rječnik djeteta, njegovo razumijevanje i izražavanje. Savjetujte ih da ne kritiziraju dijete u tim trenucima jer to može dovesti do mucanja zbog nesigurnosti i nelagode vezane za govor.


Mateja Švast, mag. logoped