Uvod u Ayres senzornu integraciju

Objavio/la: Mali Svijet 30.08.2023.
 
Widget caption

Uvod u Ayres Senzornu Integraciju

             Danas, u okruženju vrtića, sve češće možemo čuti pojam "Senzorna Integracija (u nastavku SI)", no što ona zapravo podrazumijeva, tko ju je prvi definirao te gdje se odvija cijeli neurološki proces saznat ćete u nastavku.  
            Senzornu Integraciju definirala je dr.  A. Jane Ayers kao organizaciju osjeta za upotrebu. Integrirati znači organizirati, odnosno sastaviti različite dijelove u cjelinu, poput puzzla.
To je neurološki proces u mozgu koji započinje u utrobi kada mozak fetusa osjeti prve pokrete majčina tijela.
Mozak (kao prometni policajac) uređuje, organizira i odgovara na osjete iz našeg tijela i okoline koja nas okružuje.
Integracija senzornih informacija preduvjet je za usvajanje temeljnih vještina koje se integriraju u složenije funkcije nužne da se dijete razvije u cjelovito, sretno i uspješno biće.
             Da biste lakše razumjeli složeni proces integracije poslužit ću se jednim slikovitim prikazom.
Zamislite Senzornu Integraciju kao da gradimo veliku kuću (vidi sliku 1.). Da bi kuća bila čvrsta i stabilna mora imati dobre temelje.
Temelji podrazumijevaju naša - osjetila, kojih imamo ukupno osam.
Prema klasifikaciji Star Instituta, četiri su osnovna: taktilni (dodir), vestibularni, proprioceptivni i interocepcija, te četiri funkcionalna osjetila: vid, sluh, okus i njuh.
Dobra integracija temeljnih osjetila omogućuje nam da uredno nadograđujemo, učimo i stječemo nove podvještine.
Primjerice, "prizemlje" će biti adekvatno izgrađeno ako dojenče ima normalan mišićni tonus kako bi uredno uspostavilo kontrolu glavice, reakcije uspravljanja, funkciju šake za dohvaćanje igračke.
Zatim, dobro usvojene vještine hranjenja (sisanje, gutanje), uredno vizualno praćenje igračke koja se kreće ispred djeteta te taktilna ugoda koja pruža emocionalnu sigurnost, znakovi su uredne senzoričke integracije.
Također, dobra ravnoteža i gravitacijska sigurnost neophodni su da bi dijete moglo naučiti sjediti, puzati, hodati ili popeti se na penjalicu. Ukoliko su svi dijelovi "prizemlja" uredno integrirano, možemo graditi "prvi kat".
Tu stječemo nešto složenije vještine: percepciju tijela, koordinaciju dvije strane tijela, motoričko planiranje, uredan raspon pažnje.
Njihova integracija prijeko je potrebna da dijete može isplanirati kako dohvatiti autić s visoke police, rukovati priborom za jelo, obuti papuče, skinuti odjeću, slušati audio priču ili zaobići prepreku, a da se pri tome ne sudara s predmetima po kući. Uzmimo u obzir idealne uvjete, što znači da su sve ove vještine dobro integrirane te nastavimo graditi "drugi kat kuće". Takva djeca imaju uredan govorno – jezični razvoj, dobre grafomotoričke vještine, spretno gađaju koš, mogu pratiti ritam, kopirati plesni pokret te uživaju u vizualno perceptivnim igrama (puzzle, umetaljke, memori). I, na kraju dolazi "krov" koji predstavlja završni produkt dobre senzorne integracije. Takva djeca su uspješna u onome što rade, demonstriraju kreativnost u igri, imaju sposobnost  dobre koncentracije, pažnje, pokazuju urednu samokontrolu, samopouzdanje. Također, nemaju izazova s akademskim vještinama (pisanje, čitanje, računanje) te imaju moć apstraktnog mišljenja i rezoniranja. Specijalizacija obje strane tijela i mozga omogućuje im da na fluidan, koordiniran način aktivno provode slobodno vrijeme te voze bicikl, role, igraju badminton ili jednostavno uživaju u druženju sa svojom obitelji ili prijateljima.

             Senzorna integracija događa se automatski, 24 h dnevno i kontinuirano se razvija tijekom života. Tako primjerice plesači i gimnastičari imaju dobru integraciju osjeta iz dva unutarnja osjetila (sila teža – vestibularni sustav i svijest o tijelu - propriocepcija), dok se recimo kipari i slikari oslanjanju na dobru integraciju iz oka i ruke. Ne postoji savršena senzorna integracija. Nitko ne organizira osjete savršeno. Međutim, osobe koje su koordinirane, produktivne, posjeduju dobru samoregulaciju, sretne su i smirene, obično su takve zbog dobre integracije živčanog sustava te su „bliže“ savršenoj SI.

Pripremila: Martina Kovačević, bacc.therap.occup.
Radna terapeutkinja certificirana za provedbu Ayres Senzoričke Integracije®


Izvor:

1. Ayres, A.J. (2002). Dijete i senzorna integracija, Jastrebarsko: Naklada Slap
2. E. Yack, P. Aquilla, S. Sutton (2002). Building bridges trought sensory intergration. Second Edition. Therapy for Children with Autism and Other Pervasive Developmental Disorders, Arlington Texas: Future horizonts